Poštovani sudionici skupa Dijete i jezik danas 2023.,
produljili smo rok za predaju sažetaka na 15. lipnja 2023. U nastavu se nalazi obrazac za prijavu.
Poštovani sudionici skupa Dijete i jezik danas 2023.,
produljili smo rok za predaju sažetaka na 15. lipnja 2023. U nastavu se nalazi obrazac za prijavu.
kojemu je središnja tema Jezik udžbenika – udžbenici jezika (engl. Language (of the) textbooks)
Skup će se održati 12. i 13. listopada 2023. godine u Osijeku u organizaciji Odsjeka za kroatistiku i Odsjeka za anglistiku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Polaskom u školu u djeteta nastavlja se razvijati komunikacijska kompetencija (sposobnost proizvodnje jasnih, smislenih i razumljivih rečenica) i nadopunjuje se metalingvističkom kompetencijom (znanjem fonologije, morfologije, sintakse, semantike i pragmatike materinskoga i stranoga jezika). Na poticanje djetetova jezičnoga razvoja u institucionalnom učenju materinskoga i inoga jezika znatno utječe udžbenik, odnosno jezik udžbenika. Da bi ostvario svoju temeljnu funkciju knjige namijenjene djetetu za uspješno učenje i stjecanje znanja, udžbenik bi trebao podupirati djetetov jezični razvoj. Dosadašnja su istraživanja jezika udžbenika pokazala da udžbeni jezik često nije prilagođen djetetovu psihofizičkom i jezičnom razvoju. Nadalje, postavlja se pitanje u kojoj je mjeri jezik udžbenika visoko standardiziran, tj. normiran na svim jezičnim razinama. Drugim riječima, ima li otklona od standardnojezične norme, je li otklon (ne)svjesno učinjen i s kojom svrhom.
Stoga je namjera skupa Dijete i jezik danas, kojemu je središnja tema jezik udžbenika – udžbenici jezika, okupiti znanstvenike koji će svojim radom upotpuniti dosadašnje spoznaje o ulozi udžbenika materinskoga i inih jezika i udžbenika kao poticatelja djetetova jezičnoga razvoja. S obzirom na izazove i poticaje za različita istraživanja i znanstvene pristupe koje nudi središnja tema, znanstvenici različitih profila toj temi mogu pridonijeti u okviru predloženih podtema:
1. Jezični sloj udžbenika materinskoga i inih jezika
Jezik udžbenika i jezik djeteta / Udžbenik i rano učenje jezika
Morfološka, sintaktička i leksička obilježja jezika udžbenika
Jezične univerzalije u udžbenicima (antonimija, sinonimija, homonimija i polisemija)
Standardnojezična norma u udžbenicima
Narječja i mjesni govori u udžbenicima
Segmenti govorenoga jezika u udžbenicima
2. Metodički sloj udžbenika materinskoga i stranih jezika
Jezik udžbenika nastavnoga predmeta i matična znanost
Metodička načela oblikovanja udžbenika jezika
Suvremene nastavne strategije i koncepcija udžbenika jezika
Tekstovi u udžbenicima / Žanrovska raznolikost udžbenika / Udžbenički i neudžbenički tekstovi
Stilistički sloj udžbenika
Udžbenik jezika i učenici s teškoćama / Prilagođenost udžbenika jezika različitostima među učenicima (teškoće, daroviti, slijepi, slabovidni, gluhi…)
3. Književnost, kultura i identitet u udžbenicima
Etička i ideološka obilježja udžbenika jezika (kultura, građanske vrijednosti i politička korektnost)
Višekulturnost i međukulturnost u jeziku udžbenika / Uloga udžbenika jezika u višejezičnoj sredini / Udžbenici jezika manjina / Utjecaj jezičnih politika na jezik udžbenika
Multimedijski sloj udžbenika jezika / Digitalni sadržaji u udžbenicima jezika / Funkcije i utjecaji multimodalnosti udžbenika jezika na učenje
Radovi se trebaju dostaviti najkasnije do 31. listopada 2021. godine na e-adresu chila.2021conf@gmail.com (do 15. rujna 2021. moguće je slanje radova na https://easychair.org/my/conference?conf=chila2021 kao što je navedeno u pozivu na Skup).
Opseg rada nije ograničen.
Rad treba biti pisan fontom Times New Roman, veličina slova 12, prored 1,5. U bilješkama je veličina slova 10, a prored jednostruk. Stranice moraju biti obrojčane.
Radove koji sadrže slikovne i grafičke priloge (fotografije, grafikone, tablice) treba, osim u standardnom formatu (Word), poslati i u pdf. formatu kako ne bi došlo do promjene rasporeda u tijelu teksta. Za radove koji sadrže posebne znakove potrebno je poslati korištenu vrstu slova. Sve crteže i slike treba poslati i u zasebnoj datoteci.
Tekst rada treba sadržavati:
ZAGLAVLJE – navesti podatke o autoru (ili autorima): ime i prezime, titula, naziv ustanove u kojoj je zaposlen i adresa e-pošte
NASLOV
SAŽETAK I KLJUČNE RIJEČI
TIJELO TEKSTA (obrojčati naslove i podnaslove)
POPIS KRATICA
POPIS IZVORA
POPIS LITERATURE
POPIS SLIKOVNIH PRILOGA
NASLOV, SAŽETAK I KLJUČNE RIJEČI na stranome jeziku
Nazivi knjiga, znanstvenih i književnih djela, novina i časopisa pišu se kurzivom.
Kurzivom se pišu i primjeri iz izvora i građe.
Navodi se u tekstu objašnjavaju navođenjem prezimena autora, godinom objavljivanja rada i broja stranice: npr. (Katičić, 2002: 75). Ako je autorovo ime u tekstu, onda stoji izvan zagrade: npr. Katičić (2002: 75) objašnjava…
Ako se navodi djelo dvoje ili troje autora, navode se sva prezimena: npr. (Frančić, Hudeček, Mihaljević, 2005: 12).
Ako se navodi djelo više autora, navodi se samo prvi te kratica i dr.: npr. (Barić i dr., 1999).
U popisu literature treba navesti pune podatke o svim djelima koja se spominju u radu. Radovi se navode abecednim redom prema prezimenima autora i kronološkim redom za radove istoga autora.
Bibliografske se jedinice navode na sljedeći način:
Autorska knjiga:
Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica, 2009. Jezik medija – publicistički funkcionalni stil. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Urednička knjiga:
Dulčić, Mihovil, ur. 1997. Govorimo hrvatski. Zagreb: Hrvatski radio, Naklada NAPRIJED
d. d.
Poglavlje u knjizi ili u zborniku:
Katičić, Radoslav, 1999. Načela standardnosti hrvatskoga jezika, u: Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika. Zagreb: Matica hrvatska, str. 295-307.
Članak u časopisu:
Mihaljević, Milica; Kovačević, Barbara, 2006. Frazemi kroz funkcionalne stilove. Jezik. 53/1: 1-15.
Članak na internetu:
Žigo, Lada, 2009. Čitaju li časopise samo fanatici. http://www.vjesnik.com/Html/2005/08/02/Clanak.asp?r=kul&c=1 (pristupljeno 19. 4. 2009.)
obavještavamo Vas da je produžen rok za prijavu za sudjelovanje na X. međunarodnom znanstvenom skupu DIJETE I JEZIK DANAS kojemu je središnja tema ČITANJE U SUVREMENOM OKRUŽENJU. Sažetak rada može se poslati do 1. srpnja 2021., a obavijest o prihvaćanju sažetka poslat ćemo Vam do 15. srpnja 2021.
Sve ostale informacije navedene u pozivu ostaju nepromijenjene.
DIJETE I JEZIK DANAS
kojemu je središnja tema
Čitanje u suvremenom okruženju
Skup će se održati od 16. do 18. rujna 2021. godine u Osijeku u organizaciji Odsjeka za kroatistiku i Odsjeka za anglistiku i germanistiku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Svjesni smo da je ova tema itekako izazovna i poticajna za različita istraživanja i znanstvene pristupe te se nadamo da će se u okviru predloženih podtema pronaći znanstvenici i stručnjaci različitih znanstvenih profila:
Ovdje prezumite program skupa. Veselimo se skorom susretu.
Poštovani, radi velikog broja upita produžit ćemo rok za prijavu na IX. međunarodni znanstveni skup DIJETE I JEZIK DANAS do 15. lipnja 2019. Središnja je tema skupa Dijete i jezični identitet. Skup će se održati od 12. do 14. rujna 2019. godine u Osijeku u organizaciji Odsjeka za filologiju Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Publikacije znanstvenih radova s posljednjeg saziva skupa bit će predstavljene na ovogodišnjem skupu.
Čast nam je najaviti ovogodišnja plenarna izlaganja
prof.dr.sc.Marianne Nikolov sa Sveučilišta u Pečuhu
i doc.dr.sc. Anite Skelin Horvat sa Sveučilišta u Zagrebu
12. do 14. rujna 2019.
Središnja tema skupa: Dijete i jezični identitet
Podteme:
Odnos djetetova jezičnoga identiteta i višejezičnosti
Djetetov jezični identitet u odnosu na različite jezične registre
Djetetov jezični identitet u kontekstu formalnoga obrazovanja/obrazovnoga sustava/obrazovne politike /
Djetetov jezični identitet u kontekstu nacionalnoga/etničkoga/ regionalnoga identiteta
Djetetov jezični identitet i mediji
Djetetov jezični identitet i kulturna baština
Identitet u književnosti za djecu i mlade
Jezični identitet i obiteljsko okruženje