Prvi poziv na XII. međunarodni znanstveni skup Dijete i jezik danas

Pozivamo vas na XII. međunarodni znanstveni skup DIJETE I JEZIK DANAS
kojemu je središnja tema Od slušanja i govorenja do čitanja i pisanja.


Skup će se održati 28. i 29. studenoga 2025. godine u organizaciji Odsjeka za kroatistiku i Odsjeka za anglistiku i germanistiku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.


Razvoj jezičnih djelatnosti pretpostavka je uspješnoga i učinkovitoga obrazovanja jer omogućuje razumijevanje i ovladavanje obrazovnim sadržajima. Štoviše, razvoj jezičnih djelatnosti usko je povezan s razvojem komunikacijske kompetencije kao jedne od ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Budući da je učenje i usvajanje jezika duboko povezano s kognitivnim, emocionalnim i socijalnim razvojem u prostoru i vremenu, proučavanje dječjega govora, čitanja i pisanja daje nam uvid u kognitivne, afektivne i socijalne mehanizme i procese uključene u razmišljanje, pamćenje i rješavanje problema koji nam pomažu razumjeti dinamičan razvoj znanja i vještina tijekom djetinjstva.

Pozivamo znanstvenike da o temi jezičnih djelatnosti promisle u kontekstu suvremenih pravaca u teorijskoj i primijenjenoj lingvistici i književnosti te svojim radom upotpune dosadašnje spoznaje o djetetovu razvoju komunikacijske kompetencije na ovogodišnjem skupu.

Tema je izazovna i poticajna za različita istraživanja i znanstvene pristupe te sudionicima predlažemo da temu jezičnih djelatnosti preispitaju u okviru ponuđenih podtema:

1. Jezične djelatnosti i komunikacijska kompetencija

2. Jezične djelatnosti i različita područja jezičnoga znanja

3. Jezične djelatnosti i individualne razlike djeteta

4. Jezične djelatnosti u kontekstu različitih društvenih struktura:
a) širega društvenog i kulturnog okružja (tradicionalni i digitalni mediji, dječja književnost, multimodalnost, obrazovna i jezična politika, jezični krajobraz i drugo)
b) obrazovnoga okružja (načini i pristupi poučavanju, vrednovanje učenikovih postignuća u formalnom učenju)
c) obiteljskoga okružja (obrazovanje roditelja, društveni status obitelji, stavovi, akademska socijalizacija djeteta i drugo)

5. Ispreplitanje jezičnih djelatnosti i međusobni utjecaji u jednom ili više jezika.


PRIJAVA ZA SUDJELOVANJE:
Molimo da svoju prijavu za sudjelovanje, sažetak do 300 riječi i ključne riječi (do pet) na hrvatskom i engleskom jeziku,
pošaljete najkasnije do 1. rujna 2025. na e-poštu dijeteijezik@gmail.com.
Obavijest o prihvaćanju sažetaka bit će poslana do 20. rujna 2025.
Službeni jezici skupa jesu hrvatski i engleski jezik.

Radujemo se susretu u Osijeku!

Predsjednica Organizacijskoga odbora doc. dr. sc. Vedrana Živković Zebec

Predsjednica Programskoga odbora izv. prof. dr. sc. Ivana Trtanj

Obrazac za prijavu

Pozivamo Vas na skup

kojemu je središnja tema Jezik udžbenika – udžbenici jezika (engl. Language (of the) textbooks)

Skup će se održati 12. i 13. listopada 2023. godine u Osijeku u organizaciji Odsjeka za kroatistiku i Odsjeka za anglistiku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.  

Polaskom u školu u djeteta nastavlja se razvijati komunikacijska kompetencija (sposobnost proizvodnje jasnih, smislenih i razumljivih rečenica) i nadopunjuje se metalingvističkom kompetencijom (znanjem fonologije, morfologije, sintakse, semantike i pragmatike materinskoga i stranoga jezika). Na poticanje djetetova jezičnoga razvoja u institucionalnom učenju materinskoga i inoga jezika znatno utječe udžbenik, odnosno jezik udžbenika. Da bi ostvario svoju temeljnu funkciju knjige namijenjene djetetu za uspješno učenje i stjecanje znanja, udžbenik bi trebao podupirati djetetov jezični razvoj. Dosadašnja su istraživanja jezika udžbenika pokazala da udžbeni jezik često nije prilagođen djetetovu psihofizičkom i jezičnom razvoju. Nadalje, postavlja se pitanje u kojoj je mjeri jezik udžbenika visoko standardiziran, tj. normiran na svim jezičnim razinama. Drugim riječima, ima li otklona od standardnojezične norme, je li otklon (ne)svjesno učinjen i s kojom svrhom.

Stoga je namjera skupa Dijete i jezik danas, kojemu je središnja tema jezik udžbenika – udžbenici jezika, okupiti znanstvenike koji će svojim radom upotpuniti dosadašnje spoznaje o ulozi udžbenika materinskoga i inih jezika i udžbenika kao poticatelja djetetova jezičnoga razvoja. S obzirom na izazove i poticaje za različita istraživanja i znanstvene pristupe koje nudi središnja tema, znanstvenici različitih profila toj temi mogu pridonijeti u okviru predloženih podtema:

1. Jezični sloj udžbenika materinskoga i inih jezika          

Jezik udžbenika i jezik djeteta / Udžbenik i rano učenje jezika            

Morfološka, sintaktička i leksička obilježja jezika udžbenika             

Jezične univerzalije u udžbenicima (antonimija, sinonimija, homonimija i polisemija)             

Standardnojezična norma u udžbenicima             

Narječja i mjesni govori u udžbenicima             

Segmenti govorenoga jezika u udžbenicima

2. Metodički sloj udžbenika materinskoga i stranih jezika             

Jezik udžbenika nastavnoga predmeta i matična znanost            

Metodička načela oblikovanja udžbenika jezika             

Suvremene nastavne strategije i koncepcija udžbenika jezika             

Tekstovi u udžbenicima / Žanrovska raznolikost udžbenika / Udžbenički i  neudžbenički tekstovi             

Stilistički sloj udžbenika            

Udžbenik jezika i učenici s teškoćama / Prilagođenost udžbenika jezika različitostima među učenicima (teškoće, daroviti, slijepi, slabovidni, gluhi…)

3. Književnost, kultura i identitet u udžbenicima            

Etička i ideološka obilježja udžbenika jezika (kultura, građanske vrijednosti i politička korektnost)             

Višekulturnost i međukulturnost u jeziku udžbenika / Uloga udžbenika jezika u višejezičnoj sredini / Udžbenici jezika manjina / Utjecaj jezičnih politika na jezik udžbenika             

Multimedijski sloj udžbenika jezika / Digitalni sadržaji u udžbenicima jezika / Funkcije i utjecaji multimodalnosti udžbenika jezika na učenje

UPUTE AUTORIMA

Radovi se trebaju dostaviti najkasnije do 31. listopada 2021. godine na e-adresu chila.2021conf@gmail.com (do 15. rujna 2021. moguće je slanje radova na https://easychair.org/my/conference?conf=chila2021 kao što je navedeno u pozivu na Skup).

Opseg rada nije ograničen.

Rad treba biti pisan fontom Times New Roman, veličina slova 12, prored 1,5. U bilješkama je veličina slova 10, a prored jednostruk. Stranice moraju biti obrojčane.

Radove koji sadrže slikovne i grafičke priloge (fotografije, grafikone, tablice) treba, osim u standardnom formatu (Word), poslati i u pdf. formatu kako ne bi došlo do promjene rasporeda u tijelu teksta. Za radove koji sadrže posebne znakove potrebno je poslati korištenu vrstu slova. Sve crteže i slike treba poslati i u zasebnoj datoteci.

Tekst rada treba sadržavati:

ZAGLAVLJE – navesti podatke o autoru (ili autorima): ime i prezime, titula, naziv ustanove u kojoj je zaposlen i adresa e-pošte 

NASLOV

SAŽETAK I KLJUČNE RIJEČI

TIJELO TEKSTA (obrojčati naslove i podnaslove)

POPIS KRATICA

POPIS IZVORA

POPIS LITERATURE

POPIS SLIKOVNIH PRILOGA

NASLOV, SAŽETAK I KLJUČNE RIJEČI na stranome jeziku

Nazivi knjiga, znanstvenih i književnih djela, novina i časopisa pišu se kurzivom.

Kurzivom se pišu i primjeri iz izvora i građe.

Navodi se u tekstu objašnjavaju navođenjem prezimena autora, godinom objavljivanja rada i broja stranice: npr. (Katičić, 2002: 75). Ako je autorovo ime u tekstu, onda stoji izvan zagrade: npr. Katičić (2002: 75) objašnjava…

Ako se navodi djelo dvoje ili troje autora, navode se sva prezimena: npr. (Frančić, Hudeček, Mihaljević, 2005: 12).

Ako se navodi djelo više autora, navodi se samo prvi te kratica i dr.: npr. (Barić i dr., 1999).

U popisu literature treba navesti pune podatke o svim djelima koja se spominju u radu. Radovi se navode abecednim redom prema prezimenima autora i kronološkim redom za radove istoga autora.

Bibliografske se jedinice navode na sljedeći način:

Autorska knjiga:

Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica, 2009. Jezik medija – publicistički funkcionalni stil. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Urednička knjiga:

Dulčić, Mihovil, ur. 1997. Govorimo hrvatski. Zagreb: Hrvatski radio, Naklada NAPRIJED

d. d.

Poglavlje u knjizi ili u zborniku:

Katičić, Radoslav, 1999. Načela standardnosti hrvatskoga jezika, u: Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika. Zagreb: Matica hrvatska, str. 295-307.

Članak u časopisu:

Mihaljević, Milica; Kovačević, Barbara, 2006. Frazemi kroz funkcionalne stilove. Jezik. 53/1: 1-15.

Članak na internetu:

Žigo, Lada, 2009. Čitaju li časopise samo fanatici. http://www.vjesnik.com/Html/2005/08/02/Clanak.asp?r=kul&c=1 (pristupljeno 19. 4. 2009.)

Poštovani,

obavještavamo Vas da je produžen rok za prijavu za sudjelovanje na X. međunarodnom znanstvenom skupu DIJETE I JEZIK DANAS kojemu je središnja tema ČITANJE U SUVREMENOM OKRUŽENJU. Sažetak rada može se poslati do 1. srpnja 2021., a obavijest o prihvaćanju sažetka poslat ćemo Vam do 15. srpnja 2021.

Sve ostale informacije navedene u pozivu ostaju nepromijenjene.

Pozivamo Vas na X. međunarodni znanstveni skup

DIJETE I JEZIK DANAS

kojemu je središnja tema

Čitanje u suvremenom okruženju

Skup će se održati od 16. do 18. rujna 2021. godine u Osijeku u organizaciji Odsjeka za kroatistiku i Odsjeka za anglistiku i germanistiku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Svjesni smo da je ova tema itekako izazovna i poticajna za različita istraživanja i znanstvene pristupe te se nadamo da će se u okviru predloženih podtema pronaći znanstvenici i stručnjaci različitih znanstvenih profila:

  1. Izranjajuća pismenost i predvještine čitanja
  2. Unutarnji čimbenici razvoja vještine čitanja
    (dob, spol, kognitivne osobine, afektivne osobine, strategije čitanja i dr.)
  3. Vanjski čimbenici razvoja vještine čitanja
    (obiteljsko okruženje, predškolsko i školsko okruženje, neformalno i informalno okruženje, i dr.)
  4. Poteškoće u ovladavanju vještinom čitanja
  5. Kultura čitanja

Produžen rok za prijavu!

Poštovani, radi velikog broja upita produžit ćemo rok za prijavu na IX. međunarodni znanstveni skup DIJETE I JEZIK DANAS do 15. lipnja 2019. Središnja je tema skupa Dijete i jezični identitet. Skup će se održati od 12. do 14. rujna 2019. godine u Osijeku u organizaciji Odsjeka za filologiju Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Publikacije znanstvenih radova s posljednjeg saziva skupa bit će predstavljene na ovogodišnjem skupu.

Čast nam je najaviti ovogodišnja plenarna izlaganja

prof.dr.sc.Marianne Nikolov sa Sveučilišta u Pečuhu

 i doc.dr.sc. Anite Skelin Horvat sa Sveučilišta u Zagrebu

Pozivamo Vas na IX. međunarodni znanstveni skup Dijete i jezik danas

12. do 14. rujna 2019.

Središnja tema skupa: Dijete i jezični identitet

Podteme: 

Odnos djetetova jezičnoga identiteta i višejezičnosti

Djetetov jezični identitet u odnosu na različite jezične registre

Djetetov jezični identitet u kontekstu formalnoga obrazovanja/obrazovnoga sustava/obrazovne politike /

Djetetov jezični identitet u kontekstu nacionalnoga/etničkoga/ regionalnoga identiteta  

Djetetov jezični identitet i mediji

Djetetov jezični identitet i kulturna baština

Identitet u književnosti za djecu i mlade

Jezični identitet i obiteljsko okruženje