dijete i jezik danas

Pozivamo vas na XII. međunarodni znanstveni skup DIJETE I JEZIK DANAS
kojemu je središnja tema Od slušanja i govorenja do čitanja i pisanja.

Skup će se održati 28. i 29. studenoga 2025. godine u organizaciji Odsjeka za kroatistiku i Odsjeka za anglistiku i germanistiku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Razvoj jezičnih djelatnosti pretpostavka je uspješnoga i učinkovitoga obrazovanja jer omogućuje razumijevanje i ovladavanje obrazovnim sadržajima. Štoviše, razvoj jezičnih djelatnosti usko je povezan s razvojem komunikacijske kompetencije kao jedne od ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Budući da je učenje i usvajanje jezika duboko povezano s kognitivnim, emocionalnim i socijalnim razvojem u prostoru i vremenu, proučavanje dječjega govora, čitanja i pisanja daje nam uvid u kognitivne, afektivne i socijalne mehanizme i procese uključene u razmišljanje, pamćenje i rješavanje problema koji nam pomažu razumjeti dinamičan razvoj znanja i vještina tijekom djetinjstva.

Pozivamo znanstvenike da o temi jezičnih djelatnosti promisle u kontekstu suvremenih pravaca u teorijskoj i primijenjenoj lingvistici i književnosti te svojim radom upotpune dosadašnje spoznaje o djetetovu razvoju komunikacijske kompetencije na ovogodišnjem skupu.

Tema je izazovna i poticajna za različita istraživanja i znanstvene pristupe te sudionicima predlažemo da temu jezičnih djelatnosti preispitaju u okviru ponuđenih podtema:

4. Jezične djelatnosti u kontekstu različitih društvenih struktura:
a) širega društvenog i kulturnog okružja (tradicionalni i digitalni mediji, dječja književnost, multimodalnost, obrazovna i jezična politika, jezični krajobraz i drugo)
b) obrazovnoga okružja (načini i pristupi poučavanju, vrednovanje učenikovih postignuća u formalnom učenju)
c) obiteljskoga okružja (obrazovanje roditelja, društveni status obitelji, stavovi, akademska socijalizacija djeteta i drugo)

5. Ispreplitanje jezičnih djelatnosti i međusobni utjecaji u jednom ili više jezika.

PRIJAVA ZA SUDJELOVANJE:
Molimo da svoju prijavu za sudjelovanje, sažetak do 300 riječi i ključne riječi (do pet) na hrvatskom i engleskom jeziku,
pošaljete najkasnije do 1. rujna 2025. na e-poštu dijeteijezik@gmail.com.
Obavijest o prihvaćanju sažetaka bit će poslana do 20. rujna 2025.
Službeni jezici skupa jesu hrvatski i engleski jezik.

Radujemo se susretu u Osijeku!

Predsjednica Organizacijskoga odbora doc. dr. sc. Vedrana Živković Zebec

Predsjednica Programskoga odbora izv. prof. dr. sc. Ivana Trtanj

Obrazac za prijavu

kojemu je središnja tema Jezik udžbenika – udžbenici jezika (engl. Language (of the) textbooks)

Skup će se održati 12. i 13. listopada 2023. godine u Osijeku u organizaciji Odsjeka za kroatistiku i Odsjeka za anglistiku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.  

Polaskom u školu u djeteta nastavlja se razvijati komunikacijska kompetencija (sposobnost proizvodnje jasnih, smislenih i razumljivih rečenica) i nadopunjuje se metalingvističkom kompetencijom (znanjem fonologije, morfologije, sintakse, semantike i pragmatike materinskoga i stranoga jezika). Na poticanje djetetova jezičnoga razvoja u institucionalnom učenju materinskoga i inoga jezika znatno utječe udžbenik, odnosno jezik udžbenika. Da bi ostvario svoju temeljnu funkciju knjige namijenjene djetetu za uspješno učenje i stjecanje znanja, udžbenik bi trebao podupirati djetetov jezični razvoj. Dosadašnja su istraživanja jezika udžbenika pokazala da udžbeni jezik često nije prilagođen djetetovu psihofizičkom i jezičnom razvoju. Nadalje, postavlja se pitanje u kojoj je mjeri jezik udžbenika visoko standardiziran, tj. normiran na svim jezičnim razinama. Drugim riječima, ima li otklona od standardnojezične norme, je li otklon (ne)svjesno učinjen i s kojom svrhom.

Stoga je namjera skupa Dijete i jezik danas, kojemu je središnja tema jezik udžbenika – udžbenici jezika, okupiti znanstvenike koji će svojim radom upotpuniti dosadašnje spoznaje o ulozi udžbenika materinskoga i inih jezika i udžbenika kao poticatelja djetetova jezičnoga razvoja. S obzirom na izazove i poticaje za različita istraživanja i znanstvene pristupe koje nudi središnja tema, znanstvenici različitih profila toj temi mogu pridonijeti u okviru predloženih podtema:

1. Jezični sloj udžbenika materinskoga i inih jezika          

Jezik udžbenika i jezik djeteta / Udžbenik i rano učenje jezika            

Morfološka, sintaktička i leksička obilježja jezika udžbenika             

Jezične univerzalije u udžbenicima (antonimija, sinonimija, homonimija i polisemija)             

Standardnojezična norma u udžbenicima             

Narječja i mjesni govori u udžbenicima             

Segmenti govorenoga jezika u udžbenicima

2. Metodički sloj udžbenika materinskoga i stranih jezika             

Jezik udžbenika nastavnoga predmeta i matična znanost            

Metodička načela oblikovanja udžbenika jezika             

Suvremene nastavne strategije i koncepcija udžbenika jezika             

Tekstovi u udžbenicima / Žanrovska raznolikost udžbenika / Udžbenički i  neudžbenički tekstovi             

Stilistički sloj udžbenika            

Udžbenik jezika i učenici s teškoćama / Prilagođenost udžbenika jezika različitostima među učenicima (teškoće, daroviti, slijepi, slabovidni, gluhi…)

3. Književnost, kultura i identitet u udžbenicima            

Etička i ideološka obilježja udžbenika jezika (kultura, građanske vrijednosti i politička korektnost)             

Višekulturnost i međukulturnost u jeziku udžbenika / Uloga udžbenika jezika u višejezičnoj sredini / Udžbenici jezika manjina / Utjecaj jezičnih politika na jezik udžbenika             

Multimedijski sloj udžbenika jezika / Digitalni sadržaji u udžbenicima jezika / Funkcije i utjecaji multimodalnosti udžbenika jezika na učenje

Program skupa možete pronaći ovdje.

Knjižicu sažetaka možete pronaći ovdje.

Radovi se trebaju dostaviti najkasnije do 31. listopada 2021. godine na e-adresu chila.2021conf@gmail.com (do 15. rujna 2021. moguće je slanje radova na https://easychair.org/my/conference?conf=chila2021 kao što je navedeno u pozivu na Skup).

Opseg rada nije ograničen.

Rad treba biti pisan fontom Times New Roman, veličina slova 12, prored 1,5. U bilješkama je veličina slova 10, a prored jednostruk. Stranice moraju biti obrojčane.

Radove koji sadrže slikovne i grafičke priloge (fotografije, grafikone, tablice) treba, osim u standardnom formatu (Word), poslati i u pdf. formatu kako ne bi došlo do promjene rasporeda u tijelu teksta. Za radove koji sadrže posebne znakove potrebno je poslati korištenu vrstu slova. Sve crteže i slike treba poslati i u zasebnoj datoteci.

Tekst rada treba sadržavati:

ZAGLAVLJE – navesti podatke o autoru (ili autorima): ime i prezime, titula, naziv ustanove u kojoj je zaposlen i adresa e-pošte 

NASLOV

SAŽETAK I KLJUČNE RIJEČI

TIJELO TEKSTA (obrojčati naslove i podnaslove)

POPIS KRATICA

POPIS IZVORA

POPIS LITERATURE

POPIS SLIKOVNIH PRILOGA

NASLOV, SAŽETAK I KLJUČNE RIJEČI na stranome jeziku

Nazivi knjiga, znanstvenih i književnih djela, novina i časopisa pišu se kurzivom.

Kurzivom se pišu i primjeri iz izvora i građe.

Navodi se u tekstu objašnjavaju navođenjem prezimena autora, godinom objavljivanja rada i broja stranice: npr. (Katičić, 2002: 75). Ako je autorovo ime u tekstu, onda stoji izvan zagrade: npr. Katičić (2002: 75) objašnjava…

Ako se navodi djelo dvoje ili troje autora, navode se sva prezimena: npr. (Frančić, Hudeček, Mihaljević, 2005: 12).

Ako se navodi djelo više autora, navodi se samo prvi te kratica i dr.: npr. (Barić i dr., 1999).

U popisu literature treba navesti pune podatke o svim djelima koja se spominju u radu. Radovi se navode abecednim redom prema prezimenima autora i kronološkim redom za radove istoga autora.

Bibliografske se jedinice navode na sljedeći način:

Autorska knjiga:

Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica, 2009. Jezik medija – publicistički funkcionalni stil. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Urednička knjiga:

Dulčić, Mihovil, ur. 1997. Govorimo hrvatski. Zagreb: Hrvatski radio, Naklada NAPRIJED

d. d.

Poglavlje u knjizi ili u zborniku:

Katičić, Radoslav, 1999. Načela standardnosti hrvatskoga jezika, u: Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika. Zagreb: Matica hrvatska, str. 295-307.

Članak u časopisu:

Mihaljević, Milica; Kovačević, Barbara, 2006. Frazemi kroz funkcionalne stilove. Jezik. 53/1: 1-15.

Članak na internetu:

Žigo, Lada, 2009. Čitaju li časopise samo fanatici. http://www.vjesnik.com/Html/2005/08/02/Clanak.asp?r=kul&c=1 (pristupljeno 19. 4. 2009.)

obavještavamo Vas da je produžen rok za prijavu za sudjelovanje na X. međunarodnom znanstvenom skupu DIJETE I JEZIK DANAS kojemu je središnja tema ČITANJE U SUVREMENOM OKRUŽENJU. Sažetak rada može se poslati do 1. srpnja 2021., a obavijest o prihvaćanju sažetka poslat ćemo Vam do 15. srpnja 2021.

Sve ostale informacije navedene u pozivu ostaju nepromijenjene.

DIJETE I JEZIK DANAS

kojemu je središnja tema

Čitanje u suvremenom okruženju

Skup će se održati od 16. do 18. rujna 2021. godine u Osijeku u organizaciji Odsjeka za kroatistiku i Odsjeka za anglistiku i germanistiku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Svjesni smo da je ova tema itekako izazovna i poticajna za različita istraživanja i znanstvene pristupe te se nadamo da će se u okviru predloženih podtema pronaći znanstvenici i stručnjaci različitih znanstvenih profila:

1. Izranjajuća pismenost i predvještine čitanja
2. Unutarnji čimbenici razvoja vještine čitanja
   (dob, spol, kognitivne osobine, afektivne osobine, strategije čitanja i dr.)
3. Vanjski čimbenici razvoja vještine čitanja
   (obiteljsko okruženje, predškolsko i školsko okruženje, neformalno i informalno okruženje, i dr.)
4. Poteškoće u ovladavanju vještinom čitanja
5. Kultura čitanja

Ovdje prezumite program skupa. Veselimo se skorom susretu.

• 

Poštovani, radi velikog broja upita produžit ćemo rok za prijavu na IX. međunarodni znanstveni skup DIJETE I JEZIK DANAS do 15. lipnja 2019. Središnja je tema skupa Dijete i jezični identitet. Skup će se održati od 12. do 14. rujna 2019. godine u Osijeku u organizaciji Odsjeka za filologiju Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Publikacije znanstvenih radova s posljednjeg saziva skupa bit će predstavljene na ovogodišnjem skupu.

Čast nam je najaviti ovogodišnja plenarna izlaganja

prof.dr.sc.Marianne Nikolov sa Sveučilišta u Pečuhu

 i doc.dr.sc. Anite Skelin Horvat sa Sveučilišta u Zagrebu

12. do 14. rujna 2019.

Središnja tema skupa: Dijete i jezični identitet

Podteme: 

Odnos djetetova jezičnoga identiteta i višejezičnosti

Djetetov jezični identitet u odnosu na različite jezične registre

Djetetov jezični identitet u kontekstu formalnoga obrazovanja/obrazovnoga sustava/obrazovne politike /

Djetetov jezični identitet u kontekstu nacionalnoga/etničkoga/ regionalnoga identiteta  

Djetetov jezični identitet i mediji

Djetetov jezični identitet i kulturna baština

Identitet u književnosti za djecu i mlade

Jezični identitet i obiteljsko okruženje